Implementasaun Lian Materna iha Ensinu Basiku tuir Perspetivu KALIUETE nian.

Implementasaun Lian Materna iha Ensinu Basiku tuir Perspetivu KALIUETE nian.

 

Wanhira ita kolia kona-ba dezenvolvimentu, iha  ema barak liu-liu matenek nain sira sempre kolia kona ba rekursu humanu ne’ebé sai fátor importante ba nasaun ida ne’ebé foin nafunan (dezenvolve an), liu-liu ba Timor-Leste ne’ebé mak foin ukun-an iha tinan hirak nia laran. Atu promove no dezenvolve rekursu humanu, edukasaun sai parte prinsípal iha Timor-Leste, liu husi dalan ida ne’e mak ita hetan matenek. Ida ne’e hatudu katak atu hetan edukasaun iha nivel as liu tan presija liu husi edukasaun ne’ebè hahu husi nivel edukasaun basiku (Ensinu Basiku).

Realidade hatudu katak iha tinan 1999, iha Timor-Leste edukasaun sai preukupasaun bo’ot ida ba guvernu tanba povu Timor-Leste kuaje labarik sira ho percentu 65 deit mak hetan aksesu edukasaun iha nivel ensino basiku, 45 percentu ne’ebé nungka hetan aksesu edukasaun no ba Timor-oan ho idade bo’ot hanesan jovens, katuas no ferik sira barak mak la konsege aksesu ba edukasaun iha tempo Indoensia no Portugues, ida ne’e hatudu katak numeru ba ema ne’ebe lahatane le’e no hakerek (Buta Huruf) bo’ot tebes-tebes iha rai ida ne’e.

Ho rajaun ida ne’e, Governu Timor-Leste iha planu  atu promove sistema  edukasaun iha Timor-Leste, liu-liu oinsa atu hadia edukasaun iha nivel ensinu basiku ho objektivu atu halakon analfabetizimu ihaTimor-Leste, nune’e mos governu iha komitmentu atu adapta no implementa programa dezenvolvimentu ne’ebe mai husi MDG (Millennium Development Goal), MDG iha programa(goal 8) ne’ebe iha goal hitu sai prinsipal ba nasaun ki’ak/foin nafunan sira iha mundu (Developing Countries), no edukasaun sai hanesan programa importante iha MDG target daruak (Goal Two) ne’ebe fo importasia ba edukasaun basiku, ema hotu-hotu labarik sira (feto ho mane) iha direitu atu aksesu ba edukasaun, liu-liu iha nivel ensino basiku.

Ho ida ne’e hatudu katak governu tengki iha esforsu atu dezenvolve edukasaun iha nivel ensinu baziku hodi nune’e ema hotu-hotu bele aksesu ba edukasaun, programa UNESCO mós fo impartansia katak cidadaun hoto-hotu liu-liu labarik sira, nune’e mos jovens no ferik katuas sira (Cidadaun Timor) hotu-hotu iha direitu atu asesu ba edukasaun, tanba ida ne’e mos sai parte ida ba direitus humanu nian, wanhira hetan edukasaun ne’e hatudu katak ema hotu-hotu iha direitu atu hetan edukasaun hodi bele le’e no hakrek no komprende buat ne’ebe durante sira aprende iha escola. Maibe realidade hatudu katak ema barak mak seidauk bele le’e no hakerek, e nune’e mos sira sei hetan difikuldades atu bele tuir prosesu aprendizazen iha escola no dificuldades mai husi  fator oin-oin, fator ida mak problema lingua, tuir estudo ne’ebe hasai husi UNESCO katak lingua ne’ebe uja hodi hanorin iha Timor-Leste sai obstakulus bo’ot ba alunus sira iha ensino basiku atu aprende lalais buat ne’ebe sira hetan husi mestri sira.

Ho rajaun ida ne’e governu Timor-Leste servisu hamutuk ho UNESCO hakarak fo solusaun ida katak atu hadia prosesu aprendijajen sai efektivu iha escola, tengki uja lian maternal, ida ne’e sai solusaun di’ak ne’ebe sei ajuda labarik sira hodi aprende no akonpanha prosesu aprendijazen iha escola tanba labarik sira ne’ebe hela iha area rurais sira so hatene deit lian maternal ne’ebe sira uja ba komunikasaun loron-loron nian, wanhira aprende lingua foun iha escola ida ne’e sei difikulta sira, ho kondisaun ne’ebe agora implementa hela lian Portugues no Tetum iha escola, iha difikuldades barak mak alunus sira hetan, liu-liu iha lingu; tanba alunus sira nungka uja lingua foun ne’ebe iha sira nia moris.

E nune’e mos ho rajaun katak uja lian maternal sai suksesu iha nasaun sira seluk ne’ebé ho kondisaun hanesan mos Timor-Leste no nasaun balun kondisaun escola a’at liu fali Timor-Leste hanesan nasaun sira iha afrika ne’ebe ho lian barak-barak no labarik sira hela iha area ruarais. Maibe molok atu implementa lian maternal iha ensino basiku, MNE no UNESCO hetan kritikas (tanggapan negative) e nune’e mos idea ida ne’e sai  polemika bo’ot ba ema matenek nain sira iha rai ida ne’e, liu-liu iha Parlementu Nasional, NGO, no estudantes universitariu sira, ho rajaun katak implementasaun lian maternal sei hafahe unidade nasional, sei kria sukuisme iha Timor-Leste e nune’e mos susar atu implementa tanba iha dezafius barak, no la klaru.

Tuir MNE no UNESCO nia hanoin katak implementasaun lian materna iha ensino basiku iha objectivus premerio atu kria sistema ida ne’ebe halo alunus sira bele partisipa maximu no aktivu lalais iha prosesu aprendijajen, Segundo liu husi implementasaun lian maternal ita bele konserva, haburas ita nia lian ne’ebe sai ita nia riku soin ne’ebe hatudu katak ita iha diversidade ba kultura iha Timot-Leste. Importante liu mak wanhira uja lian materna ida ne’e hatudu katak ita fo valor as liu ba ita nia lian rasik e nune’e mos ida ne’e dalan alternativa ida para halo estudante sira ne’ebe lahatene portugues no tetum bele aprende lalais saida mak mestre sira hato’o ba sira.

Esperensia ne’ebe hakerek nain hare mos katak durante tinan hirak ona Timor-Leste ukun an ho kondisaun edukasaun ne’ebe uja lian portugues no Tetum, lingua rua ne’e ladun ajuda alunus sira atu aprende di’ak liu tan, sira so hanesan obriga an deit atu aprende buat ne’ebe sira estuda no ida ne’e kria mos sistema edukasaun Komando (top down) , mestre sira dala ruma tengki obriga labarik sira atu aprende no dekor materias ne’ebe sira hato’o (hanorin) maibe mestri sira mos tengki obriga-an hodi aprende fali portugues no Tetum tanba mayoria sira lhatene kolia Portugue no Tetum ho di’ak, liu-liu ba sira ne’ebe hetan edukasaun iha tempo Indonesia ne’ebe fasil liu duke uja lian seluk.

Hanesan mos iha area rurais balun iha Lospalos, labarik sira liu-liu alunus ne’ebe hetan edusasaun iha ensino baziku loron-loron so lian ida deit mak sira kolia lian ida ne’e mak Fataluku, tanba laiha lian seluk ne’ebe sira bele uja hodi komunika ba malu, no problema ida tan mak  ferik katuas sira ne’ebe agora dadauk aprende hakrek no le’e ho programa Alfabetizaun iha area rurais to ohin loron durante hau nia hare laiha ema ida ne’ebe bele hakerek no le’e, tanba ba sira lingua ne’ebé sira uja la’os halo sira atu fasil atu aprende maibe halo difisil liu tan hodi aprende hakerek, le’e e nune’e mos bele  konta (hitungan).

Ho realidade ida ne’e hakerek nain hare katak uja lian matena hodi hanorin iha ensino baziku no iha programa alfabetizasaun iha vantagen bo’ot no sei fo resultadu di’ak no efetivu tanba wanhira uja lian ne’ebe labarik sira uja loron-loron sei kria situasaun ambiente ida ne’ebe fasil, sira bele akompaña buat ne’ebe sira hetan iha escola ho moris loron-loron nian, ekperensia, hodi hare, rona; hodi nune’e pisikologiamente labarik sira bele bele tuir prosesu aprendijajen ho dia’k nune’e mos ida bele implementa  ba ferik no katuas sira ho programa alfabetizaun, kona-ba livru no materias sira ne’ebe mestre sira atu uja, iha Timor-Leste iha rekursu humanu atu dezenvolve livrus ou modul ho lian materna iha fatin ne’ebe refere.

Iha parte seluk wanhira ita hare ba aspeito kultura ba komudade sira ne’ebe uja lian  Fataluku, ida ne’e sei ajuda makas ba sira hodi haburas nafatin sira nia kultura liu-liu lian Fataluku ne’ebe agora sei ejiste. Tanba realidade iha Lospaloshatudu katak iha lian tolu ne’ebe sei uja  hanesan Fataluku (mayoria iha Lospalos kolia lian ida ne’e), Makasae ne’be uja iha sub distritu Luro no Makalero uja iha sub distritu Iliomar. Tuir  lolos sei iha lian ida hanaran Lovaya Epul (Makuva) ne’ebe aumenta ba lian tolu ne’e iha dstritu Lospalos, maibe to ohin loron ema barak mak labele kolia ona lian ida ne’e tanba la existe ona, ou bele dehan lakon tia ona.

Iha gropu ne’ebe iha interse bo’ot hodi dezenvolve lian lokal mak gropu ida hanaran KALIUETE, lian ida ne’e foti husi lian Lovaya ho siginifikadu katak hamoris ou salvasaun (Seruan Keselematan), grupo ida ne’e fiar katak lian FATALUKU bele lakon wanhira la dezenvolve. Iha mundo tomak lian ne’ebe la hakerek ou la dezenvolve nia bele lakon, maibe wanhira iha planu husi MNE no UNESCO atu uja lian maternal ida ne’e planu di’ak ida ne’ebe hanesan osan mean ida ba ema Lospalos liu-liu ba lian FATALUKU no Makasae e Makalero.

Hakerek nain hare husi aspeito kultura no edukasaun laiha influensa singnifikadu negativu ba unidade nasional, tanba wanhira ita hahu lian husi ita nia area laran, suku laran ida ne’e hatudu katak ita fo valor bo’ot ba ita nia an rasik, ita nia komudidade, iha komunidade Fataluku dehan (lukun ho epuli, calu lukun ho palu lukun)  molok atu aprende lian sira seluk.

Husi Grupo KALIUETE ami fiar katak lian maternal bele implementa iha nivel ensino baziku, wanhira ida ne’e realiza, ami haksolok tebes, no hato’o obgrigado wain ba guvernu liu husi MNE no UNESCO.

BY: Rusumalay

 

12 Tanggapan

  1. Interesante tebes wainhira ita koalia kona eskola, lian , no seluk tan. depois de lee maluk Rusumalay nia hanoin iha post ida hau iha buat rua d8 mak sai hanesan perguntas boot ba hau no karik se pergunta nee mak bele hetan resposta hau sente bele ona atu resolve problema hirak nebe sai polemika agora hanesan implementasaun lain materna ba iha ensino basico.,.pergunta mak nee
    1. Lingua materna nee ilmu science k liangua materna nee siensia ida k lae?
    2. Estuda iha eskola ou ba eskola atu aprende siensia k lae?.,.
    karik simple deit atu hatan mais sekarik iha eskola ida iha labarik nain haat nebe mai husi distrito nebe lahanesan entaun kuando implementa sira nee mos iha direito atu hatene no aprende lingua materna sira nian, fator ida nee sai polemika tamba presisa buat barak ba ida labarik nain haat nee, em prinsipio buat importante mak orsamento ba iha implementasaun lingua materna ida nee tamba ita persisa atu halo rekrutamento ba profesores no mos halao kapasitasaun ba liangua materna hirak nee. agora pergunta mak nee implementa lingua materna depois aumenta orsamento hodi halo rekrutamento ida nee efisiente ka lae? keta halo governo agora rai hela trabalho de casa ida ba governo tuir mai tamba hau lafiar sei bele implementa no hetan suseso.
    problema tuir mai sekarik iha Tutuala labarik hotu-hotu hatene koalia Fataluku depois mestre sira ba usa fali lingua materna atu hanorin mais realidade nebe ita temke hatene katak labarik barak iha Tutuala nebe lahatene Tetum nebe sai hanesan lingua offisial.
    hau kestiona iha hau nia komentario ida nee mak nee Efisiente k lae implementa lingua materna iha eskola.,. tamba iha lingua materna nebe hau hatene laiha liafuan materna ida mos nebe hatene ou iha liafuan nebe koalia kona ba teknologia.,.agora mundu moderno tamba ida nee hau sente la efisiente se ita la haburas no hadia ita nia Tetum hodi usa ita ba usa fali lingua materna hodi ensina.,.
    esemplo kiik oan sekarik hau la sala iha Lian fataluku laiha liafuan Telefone, Televisaun, kareta, no seluk seluk tan
    obrigado

  2. Belun Qui-qui pua, ita nia naran lolos iha Fataluku hakerek ho Kiki-pua,,,,,

    Hau aseita ho ita boot nia komentariu iha leten maske komentariu ne’e hanesan mitos deit, hanesan ho prespektivu matenek nain sira ka ema espertu sira balun iha ita rai laran.

    Primeiru: Hau hakarak fo komentariu oituan kona ba telephone, televisaun, kareta iha lian Fataluku laiha, ne’e los, maibe labele haluha katak lian Fataluku bele esplika funsaun Telemovel, televisaun no kareta ho diak duke uja lian Ingles ka lian seluk hodi esplika.

    Segundu: Ema nain ha’at husi distritu ha’at: hau nia hanoin sira iha lian ida-idak no sira iha direitu atu uja sira nia lian rasik. Laiha razaun atu obriga ema ida atu tuir ka uja lian ema seluk nian. Politika governu ka sistema edukasaun mak presisa halo los, mekanismu oinsa atu implementa, iha fatin ne’ebe, se mak bele hanorin, no sira seluk tan, presisa iha konsensu hamutuk.

    Terseiru: Karik ema seluk husi rai seluk halo pekiza ba ita boot nia naran Qui-qui pua, karik difisil atu hatene no kompriende, mas ema Fataluku oan sira sei komprende diak liu Kikipua ho lian Fataluku no bele esplika ita boot nia hun mai husi ne’ebe?.

    Kuatru: Hau nia observasaun atu uja ka aplika lian materna iha eskola (Mother tongue-based bilingual schooling) dala barak kria problema deit ho razaun pedagogiku, bazea ba razaun politika deit, hanesan mosu iha Timor-Leste katak uja lian materna iha eskola sei sobu unidade nasional, balun dehan, se uja lian materna iha eskola baziku labarik sira ka estudante sira sei labele asesu ba edukasaun ho kualidade diak. Tuir ita boot mitos fali katak lian materna siensia ka lae ou bele estuda siensia ka lae?
    Tuir hau nia hanoin laiha razaun atu temi lingua Ingles ka Portugues ka lian seluk (Lian 2) mak sai parte ba siensia mas Lian hotu-hotu iha mundu, ate lian materna iha Timor-Leste, Fataluku, Makasae, Mambae, nst. mos bele sai parte husi siensia no base ba siensia, ho razaun barak, ida mak ita nia avo vis-avon sira ate ohin loron ita nia gerasaun mos sei uja lian materna hanesan instrumentu atu hasai ita nia hanoin no matenek. Kuandu ema temi dehan siensia se iha ona hanoin atu estuda no dezenvolve.

    Hau komprende katak implementasaun lian materna ne’e sai obtakulu struktural no to’o ohin loron sai polemika, mas hau kompriende ida ne’e hanesan mitos deit. Ba hau importante presisa haforsa aspeitu pratiku ba implementasaun lian materna iha eskola baziku iha rai laran, hanesan ortografia, nia grammar, morfologia, syntax no fonetiku mak presisa prepara ho diak.
    Hau hakarak temi buat sira ne’e mtios deit, hamutuk ho ita boot hanoin ka komentario no ema seluk ne’ebe sei hamutuk ho ita boot hodi kaer konseitu kolonial sira, kaer monolingua hanesan mos monokultura, hau nia rasaun ba mitos sira ne’ebe mosu mak ne’e:
    1.Nasaun ida – mitos lingua ida. Ida ne’e konseitu kolonial katak nasaun ka estadu presisa deit lingua unifikasaun ida deit. Hanesan uluk monolingual ne’ebe ema colonial sira aplika durante sira nia ukun iha Timor la konsege halo unifikasaun ba ita nia povo Maubere. Konseitu ida ne’e to’o ohin loron sai influensia boot ema barak liu-liu “policy makers” sira ne’ebe hela iha parte mundu nian.
    2. Mitos fali ida katak lingua local ka lian materna labele ekpressa konseitu modernu. Konseitu colonial seluk tan katak merese atu uja lian Europa sira, lian Indonesia ka lian seluk, maibe ema hotu iha direitu atu uja sira nia lian rasik no uja hodi interpreta ka esplika termos ne’ebe difisil atu sai fasil liu tan.
    3.Mitos seluk fali. Bilingulismu hamosu konfusaun no lian materna la presisa aplika iha eskola baziku no diak liu uja lingua ema seluk nian, hanesan Ingles, Portugis ka Indonesia ka Tetum. Maibe realidade lian materna (Lian 1) sai base atu estuda lian seluk (Lian 2) ho fasil. Hau hanoin katak lian materna mos arte ida se ita utiliza diak tuir nia ortografia, grammar, syntax nst. Uniku iha lian Fataluku iha variante rua; ida mak variante kraik ka Fataluku bai-bain ita koalia iha uma, segundu mak Fataluku variante as hanesan iha (no-
    lolo, ne’ne hapa, Vaihoro, Mamunu). Se ita parende diak ita sei aprende buat barak husi ne’e.
    Ikus liu lian materna ita bele bolu ho naran lian husi Inan nia Kabun laran, lian ne’ebe hamoris ita, lian ne’ebe haforsa ita, lian ne’ebe iha ligasaun kultural ho ita nia avo no vis-avon sira.

    “Preserva ita nia kultura hanesan preserve ema nia moris ho nia identidade no dignidade rasik”.

    Obrigado Barak!

  3. Belun sira hau lafiar katak Projecto Piloto ho Fundo husi UNESCO atu koko hodi hanorin Lian Materna, iha Distrito 3, ba 1a -3a clase iha nivel escola basico. mak sei desenvolve lian materna iha rai laran. Nee projecto Piloto deit laos sai ona Politica ka plano Nacional atu implementa. Nunee sei hanesan mehi… Durante 1999 – 2012, projecto Piloto iha area oin-oin mak Institucao Internacional sira mai koko iha Rai Timor hodi hetan lucro boot ba sira nia misao no naran, iha Mundo tomak, Pojecto Piloto ida ikus liu nebe agora lakon tiha mak,Desentralicao Administraco/ hodi prepara ba harii Camara Municipio iha teritorio tomak…
    nunee lalika mehi demais…

    Ita hotu hakarak ita lia nee labele lakon, maibe ita mos labele espektasi makas demais ba projecto piloto/percobaan nebee nia desain implementacao deit, runggu-rangga hela.

    Lian/bahasa so ema lingustico sira mak bele hakerek no halo pesquisa hodi tau ba livro, no koko implmenta hodi hanorin baseia ba strutur bahasa asli, laos gado-gado. agora ida nee projecto piloto no ansi demais antaun livro ba lingua materna sira nee deit laiha, oisa profesor hanorin iha class laran, tetum nebe sai lingua official deit sei susar hetan nia livro hodi hanorin, apalagi lian sira seluk… nunee lalika mehi demais, adveses besik eleicao projecto piloto lian materna koko dudu opiniaun povu nian hodi hasae electabilitas ema ou Partido ida nian mak iha…

    Hakuak boot
    Retyvele

    • Belun Retivele: ami respeitu itabo’ot nia idea.
      maibe husi Kaliuete nia hare katak projetu pilotu ba implementasaun lian materna iha ensino basiku ne’e ami responde ho positivu no laiha kontiudu ida ba partidu ou lukru; tanba ita hare katak UNESCO implementa sistema hanesan laos iha Timor deit, maibe hanesan nasaun balun iha Afrika, Asia, ho hanoin ida katak liu husi dalan ida ne’e bele ajuda hodi promove edukasaun inclusivu ba labarik sira atu aprende lalais materia ne’ebe mestre sira hato;
      keta haluha katak ida ne’e ajuda ita makas hodi haburas ita nia lian ne’ebe wanhira la hakerek bele lakon(punah). maske ida ne’e pilotu projetu mas hau fiar se kuandu governu ne’ebe deit mak kaer no hanoin hanesan ne’e; sira kontinua nafatin programa ida ne’e.

      kona-ba livrus hau senti ema Fataluku oan sira mos iha kapasidade atu hakerek livru ou translate livru husi tetum ba Fataluku.lapresija ema matenek nain sira husi liur, ita presija kolabora deit; maibe ita bele halo tuir kapasidade ita nian, tanba ida ne’e ita nian lian rasik nos fasil ba ita.

  4. Loos duni, liu husi lian ne’ebe labarik ki’ik hatene diak liu, sira bele aprende ho fasil no efetivu konseitu foun no mos lian foun. Ne’e hanesan baze ka fundasaun forte ba sira nia aprendizajen ba oin, iha materia hotu-hotu, inklui siensia. Ha’u husu ba maluk sira ne’ebe iha duvida ruma, bele lee no estuda didiak Politika Eduksasaun Multilinge Bazeia ba Lian-Inan – bele hetan iha ne’e ho Ingles, Tetun no mos Portuges:

    http://www.scribd.com/my_document_collections/3046404

    Viva Fataluku no Timor-Leste nia lian inan sira seluk! Ita nia lian, ita nia identidade 🙂

    • Obrigado Barak ba mana Kirsty Gusmao; ami husi grupo KALIUETE apresia tebes ba konseitu foun ne’ebe uja lian materna hodi hafasil labarik sira atu aprende lalais le’e, hakerek, no bele tuir prosesu aprendijajen iha escola; importante mos ba ami nudar ema Fataluku ne’ebe senti katak wanhira Fataluku uja iha escola ida ne’e sei hamoris kultura Fataluku liu husi hakerek, no ami fiar katak lian Fataluku ne’ebe sai hanesan ami nia riku soin, ami nia identidade, no ami nia moris sei konserva no moris nafatin.

  5. diak tebes ba programa neee. hau apresia tebes ho programa ne…. ida ne tenki haburas iha nasaon DOBEN ne atu bele hametin nafatin kultura TIMOR OAN liu liu kona ba lian materna nebe ita iha, no ne hanesan riko soin nebe boot tebes mai ita hodi ema bele hatene ita nia identidade lolos ema TIMOR nia.
    OBRIGADO

    • thanks ba Belun Manuel da Cruz….
      ita bele kopera hamutuk hodi dezenvolve ita nia lian rasik ne’ebe sai hanesan ita nia identidade lolos.

  6. politika governo nian hodi implemena lian materna diak teb-tebes hodi nune’e ita bele promove ita nian lian materna liu husi edukasaun formal nian

  7. Hau suporta maka’as ba Grupo ida ne’e, tanba ho ida ne’e jerasaun foun sei la haluhan ita nian lian lokal

    • thanks ba ita bo’ot nia suporta

    • Hau la konkorda konaba hanorin ho lian materna iha ita nia Rai Doben ida ne’e la singnifika katak la kohi atu dezenvolve Nasaun ida ne’e ba oin, hau nudar aileba nia oan/foho oan la satisfas tamba hau moris mai ho kedan lian materna hakarak hatene mos lian sira seluk hodi lori Rai Doben ida ne’e ba hatudu iha mundo tomak tamba ita nia rain ida ne’e ki’ik tebes, Mas atu fo hanoin ba maluk tomak iha rai doben ida ne’e katak se wanhira ita hotu-hotu konkorda ho lian materna mak ita nafatin hanesan ne’e deit ita nunka atu ba oin ita nudar aileba nia ona nafatin nune’e to’o mate, tamba saida mak hau hateten nune’e tamba realidade ne’ebe mak iha ba sira nebe mak kaer ukun hakarak sira mak atu ukun hela deit nune’e nyne’e mak sira nia onan haruka ba eskola iha rai liur hodi iha konesementu iha lian internacional maibe aileba nia oan hanorin ho lian materna hodi sai beik nafatin iha rai laran la kleur tan nudar timor oan sei sai bainaka ba nia rain rasik no ema estrangeiru mak sei sai nain ba rai doben ida nee se maluk hotu la fiar mak ita hare…

Tinggalkan komentar