Implementasaun Lian Materna iha Ensinu Basiku tuir Perspetivu KALIUETE nian.
Wanhira ita kolia kona-ba dezenvolvimentu, iha ema barak liu-liu matenek nain sira sempre kolia kona ba rekursu humanu ne’ebé sai fátor importante ba nasaun ida ne’ebé foin nafunan (dezenvolve an), liu-liu ba Timor-Leste ne’ebé mak foin ukun-an iha tinan hirak nia laran. Atu promove no dezenvolve rekursu humanu, edukasaun sai parte prinsípal iha Timor-Leste, liu husi dalan ida ne’e mak ita hetan matenek. Ida ne’e hatudu katak atu hetan edukasaun iha nivel as liu tan presija liu husi edukasaun ne’ebè hahu husi nivel edukasaun basiku (Ensinu Basiku).
Realidade hatudu katak iha tinan 1999, iha Timor-Leste edukasaun sai preukupasaun bo’ot ida ba guvernu tanba povu Timor-Leste kuaje labarik sira ho percentu 65 deit mak hetan aksesu edukasaun iha nivel ensino basiku, 45 percentu ne’ebé nungka hetan aksesu edukasaun no ba Timor-oan ho idade bo’ot hanesan jovens, katuas no ferik sira barak mak la konsege aksesu ba edukasaun iha tempo Indoensia no Portugues, ida ne’e hatudu katak numeru ba ema ne’ebe lahatane le’e no hakerek (Buta Huruf) bo’ot tebes-tebes iha rai ida ne’e.
Ho rajaun ida ne’e, Governu Timor-Leste iha planu atu promove sistema edukasaun iha Timor-Leste, liu-liu oinsa atu hadia edukasaun iha nivel ensinu basiku ho objektivu atu halakon analfabetizimu ihaTimor-Leste, nune’e mos governu iha komitmentu atu adapta no implementa programa dezenvolvimentu ne’ebe mai husi MDG (Millennium Development Goal), MDG iha programa(goal 8) ne’ebe iha goal hitu sai prinsipal ba nasaun ki’ak/foin nafunan sira iha mundu (Developing Countries), no edukasaun sai hanesan programa importante iha MDG target daruak (Goal Two) ne’ebe fo importasia ba edukasaun basiku, ema hotu-hotu labarik sira (feto ho mane) iha direitu atu aksesu ba edukasaun, liu-liu iha nivel ensino basiku.
Ho ida ne’e hatudu katak governu tengki iha esforsu atu dezenvolve edukasaun iha nivel ensinu baziku hodi nune’e ema hotu-hotu bele aksesu ba edukasaun, programa UNESCO mós fo impartansia katak cidadaun hoto-hotu liu-liu labarik sira, nune’e mos jovens no ferik katuas sira (Cidadaun Timor) hotu-hotu iha direitu atu asesu ba edukasaun, tanba ida ne’e mos sai parte ida ba direitus humanu nian, wanhira hetan edukasaun ne’e hatudu katak ema hotu-hotu iha direitu atu hetan edukasaun hodi bele le’e no hakrek no komprende buat ne’ebe durante sira aprende iha escola. Maibe realidade hatudu katak ema barak mak seidauk bele le’e no hakerek, e nune’e mos sira sei hetan difikuldades atu bele tuir prosesu aprendizazen iha escola no dificuldades mai husi fator oin-oin, fator ida mak problema lingua, tuir estudo ne’ebe hasai husi UNESCO katak lingua ne’ebe uja hodi hanorin iha Timor-Leste sai obstakulus bo’ot ba alunus sira iha ensino basiku atu aprende lalais buat ne’ebe sira hetan husi mestri sira.
Ho rajaun ida ne’e governu Timor-Leste servisu hamutuk ho UNESCO hakarak fo solusaun ida katak atu hadia prosesu aprendijajen sai efektivu iha escola, tengki uja lian maternal, ida ne’e sai solusaun di’ak ne’ebe sei ajuda labarik sira hodi aprende no akonpanha prosesu aprendijazen iha escola tanba labarik sira ne’ebe hela iha area rurais sira so hatene deit lian maternal ne’ebe sira uja ba komunikasaun loron-loron nian, wanhira aprende lingua foun iha escola ida ne’e sei difikulta sira, ho kondisaun ne’ebe agora implementa hela lian Portugues no Tetum iha escola, iha difikuldades barak mak alunus sira hetan, liu-liu iha lingu; tanba alunus sira nungka uja lingua foun ne’ebe iha sira nia moris.
E nune’e mos ho rajaun katak uja lian maternal sai suksesu iha nasaun sira seluk ne’ebé ho kondisaun hanesan mos Timor-Leste no nasaun balun kondisaun escola a’at liu fali Timor-Leste hanesan nasaun sira iha afrika ne’ebe ho lian barak-barak no labarik sira hela iha area ruarais. Maibe molok atu implementa lian maternal iha ensino basiku, MNE no UNESCO hetan kritikas (tanggapan negative) e nune’e mos idea ida ne’e sai polemika bo’ot ba ema matenek nain sira iha rai ida ne’e, liu-liu iha Parlementu Nasional, NGO, no estudantes universitariu sira, ho rajaun katak implementasaun lian maternal sei hafahe unidade nasional, sei kria sukuisme iha Timor-Leste e nune’e mos susar atu implementa tanba iha dezafius barak, no la klaru.
Tuir MNE no UNESCO nia hanoin katak implementasaun lian materna iha ensino basiku iha objectivus premerio atu kria sistema ida ne’ebe halo alunus sira bele partisipa maximu no aktivu lalais iha prosesu aprendijajen, Segundo liu husi implementasaun lian maternal ita bele konserva, haburas ita nia lian ne’ebe sai ita nia riku soin ne’ebe hatudu katak ita iha diversidade ba kultura iha Timot-Leste. Importante liu mak wanhira uja lian materna ida ne’e hatudu katak ita fo valor as liu ba ita nia lian rasik e nune’e mos ida ne’e dalan alternativa ida para halo estudante sira ne’ebe lahatene portugues no tetum bele aprende lalais saida mak mestre sira hato’o ba sira.
Esperensia ne’ebe hakerek nain hare mos katak durante tinan hirak ona Timor-Leste ukun an ho kondisaun edukasaun ne’ebe uja lian portugues no Tetum, lingua rua ne’e ladun ajuda alunus sira atu aprende di’ak liu tan, sira so hanesan obriga an deit atu aprende buat ne’ebe sira estuda no ida ne’e kria mos sistema edukasaun Komando (top down) , mestre sira dala ruma tengki obriga labarik sira atu aprende no dekor materias ne’ebe sira hato’o (hanorin) maibe mestri sira mos tengki obriga-an hodi aprende fali portugues no Tetum tanba mayoria sira lhatene kolia Portugue no Tetum ho di’ak, liu-liu ba sira ne’ebe hetan edukasaun iha tempo Indonesia ne’ebe fasil liu duke uja lian seluk.
Hanesan mos iha area rurais balun iha Lospalos, labarik sira liu-liu alunus ne’ebe hetan edusasaun iha ensino baziku loron-loron so lian ida deit mak sira kolia lian ida ne’e mak Fataluku, tanba laiha lian seluk ne’ebe sira bele uja hodi komunika ba malu, no problema ida tan mak ferik katuas sira ne’ebe agora dadauk aprende hakrek no le’e ho programa Alfabetizaun iha area rurais to ohin loron durante hau nia hare laiha ema ida ne’ebe bele hakerek no le’e, tanba ba sira lingua ne’ebé sira uja la’os halo sira atu fasil atu aprende maibe halo difisil liu tan hodi aprende hakerek, le’e e nune’e mos bele konta (hitungan).
Ho realidade ida ne’e hakerek nain hare katak uja lian matena hodi hanorin iha ensino baziku no iha programa alfabetizasaun iha vantagen bo’ot no sei fo resultadu di’ak no efetivu tanba wanhira uja lian ne’ebe labarik sira uja loron-loron sei kria situasaun ambiente ida ne’ebe fasil, sira bele akompaña buat ne’ebe sira hetan iha escola ho moris loron-loron nian, ekperensia, hodi hare, rona; hodi nune’e pisikologiamente labarik sira bele bele tuir prosesu aprendijajen ho dia’k nune’e mos ida bele implementa ba ferik no katuas sira ho programa alfabetizaun, kona-ba livru no materias sira ne’ebe mestre sira atu uja, iha Timor-Leste iha rekursu humanu atu dezenvolve livrus ou modul ho lian materna iha fatin ne’ebe refere.
Iha parte seluk wanhira ita hare ba aspeito kultura ba komudade sira ne’ebe uja lian Fataluku, ida ne’e sei ajuda makas ba sira hodi haburas nafatin sira nia kultura liu-liu lian Fataluku ne’ebe agora sei ejiste. Tanba realidade iha Lospaloshatudu katak iha lian tolu ne’ebe sei uja hanesan Fataluku (mayoria iha Lospalos kolia lian ida ne’e), Makasae ne’be uja iha sub distritu Luro no Makalero uja iha sub distritu Iliomar. Tuir lolos sei iha lian ida hanaran Lovaya Epul (Makuva) ne’ebe aumenta ba lian tolu ne’e iha dstritu Lospalos, maibe to ohin loron ema barak mak labele kolia ona lian ida ne’e tanba la existe ona, ou bele dehan lakon tia ona.
Iha gropu ne’ebe iha interse bo’ot hodi dezenvolve lian lokal mak gropu ida hanaran KALIUETE, lian ida ne’e foti husi lian Lovaya ho siginifikadu katak hamoris ou salvasaun (Seruan Keselematan), grupo ida ne’e fiar katak lian FATALUKU bele lakon wanhira la dezenvolve. Iha mundo tomak lian ne’ebe la hakerek ou la dezenvolve nia bele lakon, maibe wanhira iha planu husi MNE no UNESCO atu uja lian maternal ida ne’e planu di’ak ida ne’ebe hanesan osan mean ida ba ema Lospalos liu-liu ba lian FATALUKU no Makasae e Makalero.
Hakerek nain hare husi aspeito kultura no edukasaun laiha influensa singnifikadu negativu ba unidade nasional, tanba wanhira ita hahu lian husi ita nia area laran, suku laran ida ne’e hatudu katak ita fo valor bo’ot ba ita nia an rasik, ita nia komudidade, iha komunidade Fataluku dehan (lukun ho epuli, calu lukun ho palu lukun) molok atu aprende lian sira seluk.
Husi Grupo KALIUETE ami fiar katak lian maternal bele implementa iha nivel ensino baziku, wanhira ida ne’e realiza, ami haksolok tebes, no hato’o obgrigado wain ba guvernu liu husi MNE no UNESCO.
BY: Rusumalay
Filed under: Kaliuete | 6 Komentar »
